Novosti

Svibanj, 2018. godina

  • Suradnica na projektu dr. sc. Ines Sučić je sa suradnicima održala predavanje na 21. Danima psihologije u Zadru (Zadar, 24.-26.5.2018.) pod nazivom IZVORI SREĆE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU – HRANIMO LI SE SREĆOM?. Ova kvalitativna studija provedena je s ciljem da se ispita kojom čestinom se hrana/piće povezuju sa srećom, kakvu ulogu igraju te koje su karakteristike osoba koje u definiciju sreće uključuju hranu i/ili piće. Rezultati su pokazali da se kava spominje u čak 30% definicija sreće, češće se spominje slatko nego slano, a najčešći obrok je ručak. Hrana u definicijama igra različite uloge: hedonističku, socijalnu ili egzistencijalnu. U odnosu na one koji ne spominju hranu/piće, oni koji to čine su mlađi, nemaju djece, manje su religiozni, politički su lijevo orijentirani i češće su žene. I jedni i drugi su podjednako zadovoljni životom i sretni, ali oni koji spominju hranu/piće u definicijama sreće su se, u prethodnom mjesecu, češće uključivali u ugodne aktivnosti kako bi odagnali negativno raspoloženje ili jeli/pili kako bi ga promijenili.

  • Doktorandica na projektu Lana Lučić je sa suradnicama održala predavanje na 21. Danima psihologije u Zadru (Zadar, 24.-26.5.2018.) pod nazivom RAZLIKE U DEFINICIJAMA SREĆE RODITELJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I RODITELJA DJECE UREDNOG RAZVOJA. Cilj kvalitativne studije bio je istražiti postoje li razlike u definicijama sreće između roditelja djece s teškoćama i djece urednog razvoja te kakve su te razlike. Nalazi su pokazali da obje skupine roditelja koriste slične pojmove u definicijama sreće, no na drugačiji način i različitom frekvencijom. Roditelji djece urednog razvoja češće daju opće definicije, dok roditelji djece s teškoćama svoju sreću češće vide kao sreću drugih. Prihvaćanje, podrška okoline i tolerancija pojavljuju se isključivo u definicijama roditelja djece s teškoćama, kao i pomaganje drugima. Ti roditelji ujedno češće spominju obične svakodnevne trenutke i zdravlje kao izvore sreće, važno im je da imaju dovoljno za život i da se uspješno nose s problemima. Roditelji djece urednog razvoja zdravlje spominju samo na vrlo općenitoj razini, uspjeh se spominje samo kao vlastiti, a financije se nisu pojavili niti u jednoj definiciji.

  • Doktorandica na projektu Lana Lučić je održala predavanje na 21. Danima psihologije u Zadru (Zadar, 24.-26.5.2018.) pod nazivom RADIONICA SREĆE – KAKO NAM ZNANOST MOŽE POMOĆI U POVEĆANJU VLASTITE SREĆE?. Radionica je nastavak radionice provedene u sklopu 1. međunarodne konferencije na Katoličkom sveučilištu. Cilj je bio prezentirati nove nalaze u longitudinalnom istraživanju te demonstrirati tehnike održavanja dobrobiti na zadovoljavajućim razinama.

 

Travanj, 2018. godina

  • Voditeljica projekta prof. dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan je sa suradnicama održala predavanje na konferenciji INTERFASOL Final Conference – Intergenerational Solidarity across Europe (Luxembourg, 18.-20.4.2018.) pod nazivom POSITIVE AND NEGATIVE LIFE EVENTS AND WELL-BEING ACROSS AGE GROUPS. Rad koji su prezentirale bavi se odnosom životnih događaja i dobrobiti pojedinaca različite dobi. Zanimljivo je da su pozitivni i negativni životni događaji povezani sa životnim zadovoljstvom mlađih i ljudi srednje dobi, ali ne i starijih pojedinaca. Njihovo životno zadovoljstvo čini se ne ovisi o tome što im se u životu događa, već o drugim mehanizmima.

 

Veljača, 2018. godina

  • Voditeljica projekta prof. dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan je sa suradnicama objavila znanstveni članak pod nazivom LEISURE ACTIVITIES AND SUBJECTIVE WELL-BEING OF OLDER ADULTS IN CROATIA u The Journal of gerontopsychology and geriatric psychiatry (Vol. 31, No. 1, pp. 31-39). Rad prikazuje rezultate istraživanja povezanosti između subjektivne dobrobiti i slobodnih aktivnosti na uzorku građana starije životne dobi. Rezultati su pokazali da slobodne aktivnosti doprinose višim razinama dobrobiti te mogu imati povoljan učinak na dobrobit starijih osoba.

  • Doktorandica Lana Lučić je sa suradnicama objavila znanstven članak pod nazivom “A COMPARISON OF WELL-BEING INDICATORS AND AFFECT REGULATION STRATEGIES BETWEEN PARENTS OF CHILDREN WITH DISABILITIES AND PARENTS OF TYPICALLY DEVELOPED CHILDREN“ u Hrvatskoj reviji za rehabilitacijska istraživanja (Vol.3, No. Supplement, pp. 28-45). Rad prikazuje rezultate istraživanja kojim se uspoređuje dobrobit roditelja djece s teškoćama i roditelja djece urednog razvoja. Roditelji djece s teškoćama manje su zadovoljni količinom slobodnog vremena u odnosu na roditelje djece urednog razvoja. Također, rjeđe se osjećaju ugodno. Obje skupine roditelja češće koriste aktivne, u odnosu na pasivne, strategije regulacije raspoloženja u slučaju negativnih emocija. Proaktivne strategije povezane su s višim razinama dobrobiti, a pasivne s nižim kod obje skupine roditelja.

 

Prosinac, 2017. godina

  • Suradnica na projektu dr. sc. Maja Tadić Vujčić sa suradnicima je na 1. međunarodnom znanstveno-stručnom skupu Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta (Zagreb, 7.-8.12.2017) održala prezentaciju pod nazivom OSOBINE LIČNOSTI I UVJETI ŽIVOTA KAO PREDIKTORI RAZLIČITIH ASPEKATA DOBROBITI MLADIH U HRVATSKOJ. Ovim se istraživanjem željelo ispitati različite razine dobrobiti kod mladih u Hrvatskoj te utvrditi u kojoj ih mjeri osobine ličnosti i uvjeti života mogu predvidjeti. Rezultati su pokazali da su mladi pretežno zadovoljni, češće doživljavaju pozitivne emocije i raspoloženja u odnosu na negativne. Od svih korištenih mjera dobrobiti, osobine ličnosti i uvjeti života najbolje predviđaju psihološku dobrobit (objašnjeno 45% varijance), a najmanje zadovoljstvo životom (objašnjeno 32% varijance).

  • Doktorandica na projektu Lana Lučić sa suradnicima je na 1. međunarodnom znanstveno-stručnom skupu Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta (Zagreb, 7.-8.12.2017) održala prezentaciju pod nazivom PROMJENE I IZAZOVI: RAZLIKE U POJAVNOSTI, OČEKIVANJU I EVALUACIJI ŽIVOTNIH DOGAĐAJA IZMEĐU RODITELJA DJECE S TEŠKOĆAMA I SLIČNIH RODITELJA DJECE TIPIČNOG RAZVOJA (Changes and Challenges: Differences in occurrence, anticipation and evaluation of major life events between parents of children with disabilities to the matching group of parents of typically developed children). Cilj ovog istraživanja bio je usporediti dvije skupine roditelja s obzirom na događaje koji su im se dogodili u protekloj godini te njihove procjene koliko su ti događaji bili očekivani odnosno pozitivni i negativni. Rezultati su pokazali da su obje skupine doživjele slične događaje, no roditelji djece s teškoćama događaje češće očekuju (npr. razvod, katastrofa, zapošljavanje, putovanje), manje pozitivno gledaju na nova prijateljstva, dok su im zdravlje i razvod manje bitni u odnosu na roditelje djece urednog razvoja.

  • Suradnica na projektu dr. sc. Tihana Brkljačić sa suradnicom je na 1. međunarodnom znanstveno-stručnom skupu Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta (Zagreb, 7.-8.12.2017) održala radionicu pod nazivom DEFINIRANJE SREĆE – KVALITATIVNI PRISTUP. U okviru radionice prikazan je kvalitativni pristup korišten pri analizi definicija sreće laika, a svrha je bila da se na konkretnim primjerima sudionike upozna sa različitim pristupima i razinama kodiranja kao i analizom, sintezom i interpretacijom nalaza te da ih se pripremi za buduća kvalitativna istraživanja u području dobrobiti.

  • Doktorandica na projektu Lana Lučić sa suradnicom je na 1. međunarodnom znanstveno-stručnom skupu Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta (Zagreb, 7.-8.12.2017) održala radionicu pod nazivom RADIONICA SREĆE – kako nam znanost može pomoći u povećanju vlastite sreće?. Cilj radionice bio je prezentirati nalaze longitudinalnog istraživanja CRO-WELL i ponuditi tehnike kojima se može izazvati, održati ili osnažiti osobni osjećaj sreće.

 

Studeni, 2017. godina

  • Suradnica na projektu prof. dr. sc. Andreja Brajša Žganec je sa suradnicama održala predavanje na 25. Godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa (Zadar, 8.-11.11.2017.) pod nazivom POVEZANOST ŽIVOTNIH DOGAĐAJA I DOBROBITI POJEDINCA: ULOGA DIMENZIJA LIČNOSTI (The relationship between life events and the well-being of an individual: the role of personality dimension). Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanosti pozitivnih i negativnih životnih događaja i dimenzija ličnosti sa subjektivnom i psihološkom dobrobiti. Rezultati su pokazali da procjene pozitivnih i negativnih životnih događaja jednako pridonose objašnjenju subjektivne dobrobiti dok pozitivni događaji više pridonose objašnjenju psihološke dobrobiti. Dimenzije ličnosti više pridonose objašnjenju psihološke dobrobiti mjerene skalom procvata u odnosu na subjektivnu dobrobit mjerenu indeksom osobne dobrobiti i sreće.

 

Rujan, 2017. godina

  • Suradnica na projektu prof. dr.sc. Brajša-Žganec sa suradnicima će u rujnu na 15. godišnjem sastanku Međunarodne udruge za istraživanja kvalitete života (15th Annual meeting, International Society for Quality-of-Life Studies, 27.-30. 09.2017., Innsbruck, Austria) održati prezentaciju pod nazivom CRO WELL: DOBROBIT I ŽIVOTNI DOGAĐAJI – PRELIMINANI REZULTATI (CRO-WELL: Well-being and life events – preliminary analyses). Ovi početni rezultati projekta pokazuju da su hrvatski građani relativno sretni i zadovoljni sa životom, da češće doživljavaju pozitivne nego negativne osjećaje te da najčešće koriste emocionalne strategije regulacije neugodnih raspoloženja. Od različitih životnih događaja kao najpozitivniji događaj procjenjuju rođenje djeteta, najčešći doživljeni događaj je početak novog prijateljstva, a najočekivanijim životnim događajem procjenjuju završetak školovanja.

  • Voditeljica projekta prof. dr.sc. Ljiljana Kaliterna sa suradnicima će u rujnu na 15. godišnjem sastanku Međunarodne udruge za istraživanja kvalitete života (15th Annual meeting, International Society for Quality-of-Life Studies, 27.-30. 09.2017., Innsbruck, Austria) održati prezentaciju dijela dosadašnjih nalaza projekta pod nazivom SREĆA U OČIMA PROMATRAČA Happiness is in the Eye of the Beholder. Rezultati se temelje na kvalitativnoj analizi dogovora na pitanje “Što je za Vas sreća” iz prvog vala anketiranja te omogućuju uvid u koncepte koji su povezani sa osobnim značenjima i iskustvima sreće.

 

Srpanj, 2017. godina

  • Voditeljica projekta prof. dr.sc. Ljiljana Kaliterna sa suradnicima je na 15-om Europskom kongresu psihologije (15th European Congress of Psychology, Amsterdam, Nizozemska, 11-14.07.2017.) održala prezentaciju pod nazivom POZITIVNI I NEGATIVNI ŽIVOTNI DOGAĐAJI: DOBORBIT I STRATEGIJE REGULACIJE RASPOLOŽENJA PREDVIĐAJU ČESTINU I INTENZITET ŽIVOTNIH DOGAĐAJA (Positive and negative life events: frequency and intensity of events is predicted by well-being and emotion regulation). Ovim se radom provjerilo jesu li osobna dobrobit i strategije regulacije raspoloženja različito povezane sa čestinom doživljavanja pozitivnih i negativnih životnih događaja. Rezultati pokazuju da pozitivne događaje češće doživljavaju osobe više psihološke dobrobiti i koje koriste djelotvorne strategije regulacije raspoloženja, dok negativne životne događaje češće doživljavaju osobe koje rjeđe doživljavaju pozitivne osjećaje te češće koriste nedjelotvorne strategije regulacije raspoloženja.

 

Lipanj, 2017. godina

  • Doktorandica na projektu Lana Lučić upisala je Doktorski studij psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

  • Suradnica na projektu dr. sc. Maja Tadić Vujčić završila je međunarodnu edukaciju za provedbu složenih višerazinskih statističkih obrada (Multilevel Modelling using Mplus, u organizaciji Falcon Training i Figure It Out) na London School of Economics (LSE). Stečene kompetencije rada s višerazinskim modeliranjem u statističkom programu Mplus dr. sc. Maja Tadić Vujčić koristiti će za obrađivanje podataka CROWELL projekta.

 

Svibanj, 2017. godina

  • Doktorandica na projektu Lana Lučić sa suradnicima je na Međunarodnoj konferenciji Fakulteta za edukacijske i rehabilitacijske znanosti (The 9th International Conference of the Faculty of Education and Rehabilitation Sciences, University of Zagreb, Zagreb, 16.-19.05.2017.) održala predavanje pod nazivom RODITELJI DJECE S INVALIDITETOM: JESU LI SRETNI? (Parents of children with disabilities: are they happy?). Ovim se istraživanjem uspoređuje dobrobit između roditelja djece s invaliditetom i usporedivih roditelja djece bez invaliditeta. Roditelje djece s invaliditetom karakterizira podjednaka sreća i opće zadovoljstvo životom kao i roditelje djece bez invaliditeta. Međutim za roditelje djece s invaliditetom karakterističnije je manje zadovoljstvo zdravljem i aktivnostima u slobodno vrijeme, češće doživljavanje negativnih osjećaja, a rjeđe doživljavanje pozitivnih osjećaja.

 

Travanj, 2017. godina

  • Doktorandica na projektu Lana Lučić je sa suradnicima na konferenciji 23. Dani Ramira Bujasa, (Filozofski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 06.-08.04.2017.) održala predstavljanje projekta pod nazivom HRVATSKO LONGITUDINALNO ISTRAŻIVANJE DOBROBITI – PRVI REZULTATI. Početni rezultati iz prvog vala, uz sudjelovanje 1976 hrvatskih građana, pokazuju da su građani u prosjeku više zadovoljni nego nezadovoljni svojim životom te više sretni nego nesretni. Građani u prosjeku češće doživljavaju pozitivne emocije, dok od strategija reguliranja emocija najčešće koriste traženje rješenja za problem, a potom strategiju pozitivnog razmišljanja i izražavanja osjećaja.

  • Suradnica na projektu doc. dr. sc. Tihana Brkljačić sa suradnicama je na skupu Recreation and joy of life in seniors (Torun, Poljska, 20-21.04.2017.) u prezentaciji pod nazivom VIŠE JE VIŠE: AKTIVNOSTI U SLOBODNO VRIJEME I DOBROBIT OSOBA STARIJE DOBI (Mmore is more: leisure activities and well-being of seniors) predstavila rezultate o dobrobiti i aktivnostima slobodnog vremena osoba u dobi od 60 do 85 godina, sudionika prvog vala istraživanja u CRO WELL projektu. Opće zadovoljstvo životom i sreća starijih osoba podjednaki su kao kod ostalih građana, pri čemu je niža dobrobit karakterističnija za osobe koji navode zdravstvene probleme. Za starije osobe koje u slobodno vrijeme više sudjeluju u različitim aktivnostima karakteristična je viša dobrobit te istraživanje ukazuje na moguće pozitivne učinke aktivnosti u slobodno vrijeme na dobrobit osoba starije dobi.

 

Ožujak, 2017. godina

  • Suradnica na projektu dr. sc. Maja Tadić Vujčić sa suradnicama je na skupu Europski dani sreće (World to Win: European Happiness Day, 20-22.03.2017) na Erasmus Sveučilištu u Rotterdamu održala prezentaciju pod nazivom FLOURISHING IN CROATIA: THE VALIDATION OF THE CROATIAN VERSIONS OF THE FLOURISHING SCALE AND THE SCALE OF POSITIVE AND NEGATIVE EXPERIENCE. U radu su na temelju podataka iz prvog vala istraživanja CRO WELL projekta provjerena valjanost i pouzdanost dva instrumenta za mjerenje optimalnog iskustva i funkcioniranja.

 

Veljača, 2017. godina

  • Projekt CRO-WELL predstavljen je u okviru 10. tjedna psihologije kojeg organizira Hrvatsko psihološko društvo. Doktorandica na projektu CRO WELL Lana Lučić održala je u Zagrebu predavanje na temu PARTNERSKI ODNOSI I KVALITETA ŽIVOTA – PREZENTACIJA CRO-WELL PROJEKTA. Predavanje je bilo namijenjeno psiholozima, studentima psihologije i srodnim strukama a organizirala ga je Sekcija za psihologiju obitelji, braka i partnerstva.

  • Projekt CRO-WELL predstavljen u okviru manifestacije Psiho špancir, Tjedan psihologije u Varaždinu u organizaciji Društvo psihologa Varaždin, te Sveučilišta Sjever Varaždin i Međimurskog veleučilišta Čakovec kao suorganizatorima. Suradnica na projektu prof.dr.sc. Andreja Brajša Žganec održala predavanje pod nazivom HRVATSKO LONGITUDINALNO ISTRAŽIVANJE DOBROBITI S PREDSTAVLJANJEM POČETNIH REZULTATA.

  • Projekt CRO-WELL predstavljen na Držanom Sveučilištu St. Louis, SAD. Suradnica projekta dr. sc. Zvjezdana Prizmić Larsen je održala pozvano predavanje CRO-WELL – CROATIAN LONGITUDINAL STUDY ON WELL-BEING: WELL-BEING, POSITIVE AND NEGATIVE LIFE EVENTS u okviru drugog St. Louis Area Well-Being Workshopu organiziranom u sklopu projekta Happiness and Well-Being: Integrating Research Across the Disciplines koji financira John Templeton Foundation i Saint Louis Sveučilište.
    http://www.happinessandwellbeing.org/news/2017/1/23/px79dcna9s0wk9yc9h8d1f2jfcoz9x

 

Siječanj, 2017. godina

  • Suradnica na projektu dr. sc. Zvjezdana Prizmic Larsen iz Washington University u St. Louisu, SAD, boravila je u radnom posjetu i na konzultacijama sa članovima istraživačkog tima projekta «Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti” u Zagrebu. Teme radnog posjeta i konzultacija bile su izrada prezentacije za press-konferenciju, znanstvena rasprava, produbljivanje znanja i osmišljavanje znanstvenih prezentacija, obrada podataka za pojedine istraživačke ciljeve te edukacija doktoranda za samostalan rad s bazama podataka i obradama.

  • Projekt „CRO-WELL: Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti“ predstavljen na tiskovnoj konferenciji. Voditeljica projekta prof.dr.sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan je predstavnicima medija prezentirala dosadašnje rezultate projekta s pozivom hrvatskim građanima da se uključe u istraživanje ispunjavanjem on-line ankete preko poveznice www.sreca.hr.

 

Prosinac, 2016. godina

  • Nagradni paket u vrijednosti 250 kuna dodijeljen je sudionici prvog vala anketiranja projekta „CRO-WELL: Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti“. Nagrada je dodijeljena za uspješno uključivanje novih sudionika u istraživanje. Pozivamo i vas da molbu za ispunjavanje ankete s poveznicom pošaljete što većem broju svojih kontakata. www.sreca.hr

Rujan, 2016. godina

  • Do 30. rujna 2016. u prvom valu on line anketiranja u projektu „CRO-WELL: Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti“ anketu je ispunilo 1626 građana, dok je dodatnih 190 građana započelo s ispunjavanjem upitnika. Portal www.sreca.hr do 29. rujna 2016. posjetilo je 3.495 građana.

Kolovoz, 2016. godina

  • Započeo je prvi val on line anketiranja u okviru projekta „CRO-WELL: Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti“. Poveznica za sudjelovanje u anketi www.sreca.hr

Svibanj, 2016. godina

  • U okviru projekta „CRO-WELL: Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti“ provedene tri fokus grupe radi testiranja mjernih instrumenata za prvi val on line anketiranja.
  • Za potrebe projekta „CRO-WELL: Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti“ razvijena je web stranica koja se nalazi na domeni www.sreca.hr. Stranicom uz detaljni opis projekta promovira istraživanje te potencijalnim sudionicima preko poveznice omogućuje pristup ispunjavanju ankete.